Vedrine i sete Branka Ćopića: 2015.

Autor izložbe:

Olga Krasić Marjanović

Dizajn izložbe:

Snežana Rajković

Izložba povodom 100 godina od rođenja Branka Ćopića

Izložbom, koju su povodom 100-godišnjice od rođenja Branka Ćopića priredile Biblioteka grada Beograda i Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, želeli smo da pokažemo da je Ćopić, vedri dečji pisac, ostavio iza sebe i relevantno delo, ozbiljnu oporuku i tragičnu biografiju. Njegov životni put kretao se od  omiljenog režimskog pisca do disidenta i taj put ga je pratio do kraja.

 

Građa izložbe je najvećim delom preuzeta iz Arhiva SANU, gde se, voljom pisca, i čuva celokupna ostavština Branka Ćopića. Ljubaznošću osoblja Arhiva, autorki izložbe je stavljena na uvid i obrađena i neobrađena arhivska građa: rukopisi, prepiska, pozivnice za različite svečanosti i manifestacije, plakati književnih večeri i pozorišnih predstava, nagrade, odlikovanja, novinski članci, fotografije iz privatnih albuma porodice Ćopić. Za potrebe izložbe skenirano je blizu 1000 dokumenata, tako da prikupljena građa daleko prevazilazi realizaciju ove izložbe i kataloga. Neki od dokumenata po prvi put se pojavljuju u javnosti: Pisma Ćopićeve majke Soje i sestara Perović, ali i delovi iz dnevničkih zapisa koji upućuju na tragičan kraj pisca.

 

Prateći ključne momente iz života i stvaralaštva Branka Ćopića na 35 plakata, dokumentom i fotografijom predstavljeni su: detinjstvo u Hašanima, odrastanje i školovanje u Bihaću i Banja Luci, studije u Beogradu i počeci književne karijere, boravak u partizanima, posleratni period, rad  u uredništvu „Pionira“,  saradnja satiričara u „Ježu“, objavljivanje „Jeretičke priče“ koja je predstavljala početak sukoba sa Savezom komunista i vrhom tadašnje jugoslovenske vlasti, izbor za redovnog člana SANU-a, obeležavanje jubilarne godišnjice koja je upriličena 1975. godine povodom obeležavanja 60 godina života i 40 godina stvaranja. Poseban segment izložbe predstavlja objavljivanje romana i zbirki priča, onako kako ih je u mnogobrojnim intervjuima propratio sam pisac: „Prolom“,  „Doživljaji Nikoletine Bursaća“,  slučaj „Gluvi Barut“ i „Odumiranje međeda“, „Ne tuguj Bronzana stražo“, roman i serija „Osma ofanziva“, „Bašta sljezove boje“, „Delije na Bihaću“. Na šest plakata, uz portrete pisca, posebno su dati izvodi iz intervjua u kojima je govorio o svom pripovedačkom postupku, pogledu na literaturu i svoje književne uzore, o pripadnosti svom narodu i zavičaju za koji je bio neraskidivo vezan najtananijim nitima. Nemoguće je ispričati priču o Ćopiću i njegovom delu, a da se ne sagledaju njegovi mnogobrojni susreti sa najmlađim čitaocima, kao i rad na dečjoj književnosti, koji predstavlja više od polovine njegovog celokupnog opusa.

 

Izložba je bila postavljena na Beogradskom sajmu knjiga 2015. godine.

 

“Šta znam o sebi da kažem? Mnogo pričam i pričam na humoristički način, pravim šale na svoj i tuđ račun. Ponekad imam utisak da sve to pričam kako ne bih kazao šta mislim. I, kad pričam o svom životu, jednom pričam ovako, jednom onako. Imam utisak a čovjek ima više svojih biografija. Jedna je za djecu, druga za političare, treća za žene… Ali što sam u stvari, ne znam ni sam.”

 

“…Meni pisanje nije pretjeran težak napor. Pisanje mi je oduvjek bilo velika razonoda. Istina, valjalo je zapeti, sjediti za radnim stolom, ali uvek mi je to pričinjavalo veliku radost, tako da sam zaboravljao na usputne teškoće…”

Branko Ćopić, citat sa jednog od izložbenih plakata